Matična škola

– – o školi – –

OSNOVNA ŠKOLA IVANA KUKULJEVIĆA, BELIŠĆE

“Ja domovini, a domovina meni!”

Hrvatski sabor, 2. svibnja 1843. godine. Prvi govor na hrvatskom jeziku.

Ivan Kukuljević Sakcinski

Hrvatski povjesničar, književnik, bibliograf i političar

Više o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom možete pročitati na mrežnim stranicama Hrvatskog Sabora i Hrvatske enciklopedije!

Ivan Kukuljević Sakcinski

Kukuljević Sakcinski, Ivan, hrvatski povjesničar, književnik, bibliograf i političar. Varaždin 29. V. 1816– Puhakovec, Hrvatsko zagorje1. VIII. 1889).

Pročitajte više u

Govor u Hrvatskom Saboru

Govor Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Saboru 2. svibnja 1843. Pročitajte više na mrežnoj stranici hrvatskog sabora

– – Povijest – –

škole

Povijest škole u Belišću usko je povezana uz razvoj tvrtke i mjesta. Obitelj Gutmann je kupila hrastove šume, napravila tvornicu i dovela radnu snagu iz Mađarske, Austrije, Italije i Češke te stvorila uvjete za život u blizini tvornice. Usporedo s naseljavanjem Belišća rasla je i potreba za osnivanjem škole. Osnivala su se i razna kulturna udruženja, knjižnice i domovi za radnike koji su usko povezani s obitelji Gutmann.

Obiteljska tvrtka Gutmann proradila je 1884. godine. Uz pilanu, osniva se vatrogasno društvo, škola i pošta. Gradi se pruga te se tvornica uskoro proširuje i grade se poslovne i stambene zgrade. Prvi stanovnici Belišća bili su iz okolnih mjesta i Like, a zatim iz svih dijelova Austro-Ugarske (Mađari, Nijemci i Česi).

Već 1886. godine osniva se i škola. Nastava se održavala u stambenoj zgradi i imala je 61 učenika u prvoj školskoj godini, a u drugoj 70. Prva učiteljica bila je Jelena pl. Czompo. Broj učenika je rastao iz godine u godinu te je 1908. godine tvrtka Gutmann sagradila školsku zgradu. U novu školsku zgradu s tri učionice uselilo se 77 učenika. Za deset godina taj se broj udvostručio, a 1920. godine bio je veći od 300.

1946. godine prelazi se na sedmogodišnje školovanje. Škola se dograđuje i proširuje, a broj učenika se povećava. 1953. godine škola je imala 516 učenika u 11 odjeljenja. Od 1954. Godina škola postaje osmogodišnja. 1964. godine školu je polazilo 1162 učenika u 30 odjeljenja. Montažna zgrada izgrađena je 1963. godine i imala je 4 učionice i knjižnicu.

1967. godine mještani izlaze na referendum i odlučuju se na samodoprinos za novu školsku zgradu. Već sljedeće godine učenici se sele u novu školsku zgradu. Škola je imala 23 učionice, knjižnicu i službene prostorije. Nastava tjelesnog odgoja se održavala u prostoru Doma kulture.

1970. godine pokrenuta je i izgradnja nastavno- športske dvorane. Poznati hrvatski pedagog Pero Šimleša otvorio je dvoranu 1975. godine.

Osim u Belišću, škole su osnovane i u okolnim selima. Škola u Veliškovcima osnovana je 1842. godine. Školski odbor osnovao je učitelj Petar Kralj koji je došao 1875. godine. Veliškovci su bili poznati po tome što je uz hrvatsko stanovništvo u selu nastanili i Njemci pa se 1931. godine otvorilo jedno odjeljenje njemačke škole sa 20 polaznika. Učiteljica u tom odjeljenju se zvala Marija Udier.

Godine 1940. Sagrađena je škola u Gatu. Škola prestaje raditi 1976. godine, a učenici polaze školu u Veliškovcima.

Škola u Vinogradcima je sagrađena 1931. godine. Prva učiteljica bila je Bernarda Čavadžija.

1906. godine postojala je i škola u Bistrincima. Prvi učitelj bio je Ivo Dvoržak. Škola je prestala s radom 1947. godine , a učenici su prebačeni u Belišće.

U povijesti naše škole nekoliko je učenika postiglo izuzetne rezultate u znanosti, umjetnosti i sportu. Sigmund Romberg (1887.-1951.) bio je svjetski poznati kompozitor. Skladao je preko 70 opereta, mjuzikla i revija. Josip Hamm (1905.-1986.) bio je priznati znanstvenik na polju lingvistike te priznati član JAZU. Vladimir Beck-Matković (1915.-2005.) bio je istaknuti znanstvenik na polju suvremene telekomunikacijske discipline te istaknutu član JAZU. Tibor Karpaty (1921.-2002.) bio je također istaknuti znanstvenik na području ekonomije te dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Matija Ljubek (1953.-2000.) bio je uspješan sportaš kanuist te osvojio brojne medalje na Olimpijskim igrama. Pavica Galošević (1955.) bila je državna prvakinja u kuglanju. Damir Fučkar (1957.) bio je četverostruki prvak svijeta u kuglanju. Ivan Šabjan (1961.) bio je svjetski prvak u kajakaštvu.

Danas učenici pohađaju školu u četvrtoj zgradi od postanka mjesta i zajedno s nastavno-športskom dvoranom pruža im dobre uvjete za rad. Kroz čitavo vrijeme rezultati rada su bili odlični, a posebno zadnjih dvadesetak godina.

Izvor: Zbornik 3, Grad Belišće, 2009.

Pripremila: Marija Ajduković