U ovom našem svijetu prepunom brzih i kratkih vijesti te online pretraživanja u kojemu informacije putuju brzinom svjetlosti, a buka, žurba i kaos dio su svačije svakodnevnice, još uvijek postoje mjesta poput knjižnica – mjesta u kojima učimo nove stvari, ali čuvamo i staro znanje.
No, što je knjižnica bez knjižničara?
Možemo li zamisliti knjižnice bez knjižničara?
Tko su knjižničari i što knjižničari rade?
Knjižničar odavno nije samo čuvar knjiga, zbog čega su ovogodišnje manifestacije Mjeseca hrvatske knjige posvećeni upravo njima.
„Ova je manifestacija prilika da istaknemo često manje primjetnu, a izuzetno važnu ulogu knjižničara, ali i da se zapitamo kako ostati vjeran humanističkim idealima u svijetu koji sve više oblikuju digitalne tehnologije. […] Kroz knjige, susrete, čitanja i razgovore, uz slogan Odabrali knjižničari, otkrit ćemo vam naš svijet, složenost i čaroliju našeg rada, raznolikost i bogatstvo knjižnica u kojima djelujemo, slojevitost naših uloga i područja interesa, posebnost i snagu naše profesije.”
Izvor
Uz pogrešnu sliku o knjižnicama, potrebno je suprotstaviti se i pogrešnoj slici o knjižničarima.
Knjižničari su često u tišini cijenjeni od strane aktivnih knjižničnih korisnika, a s druge strane ih se smatra komično rigidnima.
Knjižnica djeluje u okruženju koje se neprestano mijenja zbog globalnih ekonomskih, tehnoloških i obrazovnih promjena. Zbog toga je današnji knjižničar poput prodavača koji mora prodati „svoj proizvod” u mnoštvu konkurencije. U takvom vremenu knjižničari iznova trebaju dokazivati značenje i vrijednost knjižnica, kao i svoje značenje i vrijednost.
Mnogi još uvijek ne razumiju što knjižnice rade, niti što će raditi u budućnosti. Zbog toga je odgovornost o tome upravo na knjižničarima.
Iako knjižnice ne mogu biti „sve” svima jer ljudi ponekad imaju informacijske potrebe koje će bolje zadovoljiti nekim drugim putem, knjižničari trebaju pokazati na koji način knjižnice poboljšavaju živote.
Knjižnice su prije kao svoju najveću vrijednost imale knjige, no danas to jednostavno nije dovoljno. Ipak, knjižnice moraju biti više od besplatnog pristupa Internetu, te od uključivanja izraza interaktivnosti, medijskog ili centralnog u ime knjižnice. Unatoč nezamjenjivim prednostima tehnologije, stručno i prijateljski raspoloženo osoblje treba biti promovirano uz knjižnične službe i usluge.
Povezane objave

Minuta za čitanje – čitateljski maraton „Budi knjižničar na minutu”
U organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva 23. listopada odvijat će se, kao jedan od središnjih programa Mjeseca...

Projekt „Upoznaj svoje sugrađane” – poziv
Podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječko-baranjske županije s velikim zadovoljstvom poziva na...