Noć knjige

Noć knjige 2025. – O životinjama i ljudima

Pred nama je četrnaesta Noć knjige koja se organizira povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja).

Kako bi se pozornost skrenula na vrijednost i značenje knjige i čitanja za pojedinca i svijet, odazovite se 23. travnja na različite programe u knjižarama, knjižnicama, antikvarijatima, školama, kulturnim
centrima, na ulicama i trgovima ili u virtualnim prostorima…

Od prapovijesti do danas čovjek svoj svijet dijeli sa životinjama. Kao čovjeku najbliža bića, životinje su neizostavno prisutne u svim aspektima ljudskog opstanka i izričaja.

Životinje su, poput nas, neodvojiv dio prirode. U književnosti životinje često simboliziraju ideje, ideologije i moralne vrijednosti. One su likovi i junaci, naratori i ključni akteri priča koje odražavaju
ljudska stanja, ponašanja i misli. Često postaju i mnogo više od običnih likova – postavljaju pitanja o istini, smislu i svrsi; o tome što znači biti živo biće.

Danas sve više osvještavamo esencijalnu važnost životinja za opstanak života na planetu. Uočavamo i njihovu terapeutsku ulogu u našim životima te preispitujemo etičnost njihova iskorištavanja u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Suvremeni čovjek, suočen s posljedicama nekontroliranog iskorištavanja životinja i cijelog ekosustava, postavio je zaštitu ugroženih vrsta kao jedan od svojih imperativa.

Svjesni njihove nezamjenjive uloge u povijesti čovječanstva i umjetnosti, osobito književnosti, te prisutnosti u popularnoj kulturi, ovogodišnju Noć knjige posvećujemo životinjama. Pozivamo vas da
zajedno istražimo njihovo mjesto u knjiškim svjetovima te pokušamo otkriti kako su, kroz vjekove, oblikovale naš pogled na svijet, naš odnos prema prirodi i sebi samima.

LITERARNI NATJEČAJ: Životinjsko carstvo u knjigama – od Mrava dobra srca do letećih grifona

Značajne obljetnice i djela
U 2025. godini obilježava se 110 godina od objavljivanja Kafkina Preobražaja, kao i 80 godina od objavljivanja romana Životinjska farma Georgea Orwella. Prisjećamo se i najpoznatijeg liječnika za životinje svih vremena – doktora Dolittlea iz romana Hugha Loftinga, koji je prvi put objavljen prije 105 godina, kao i dječaka Mowglija, junaka iz slavne Knjige o džungli nobelovca Rudyarda Kiplinga, čiji je drugi dio objavljen prije točno 130 godina. Ove se godine navršava i 50. obljetnica kultne knjige Oslobođenje životinja australskog filozofa i bioetičara Petera Singera, u kojoj je popularizirao pojam specizam, tj. diskriminaciju na temelju pripadnosti vrsti. Popularni psić Snoopy prvi se put pojavio u stripu Peanuts 1950. godine. Stripovi Walta Disneyja krenuli su s izlaženjem 1930., i to s Mickeyjem Mouseom, koji će postati i ostati planetarno popularan do današnjih dana. Podsjećamo i na ostale knjige koje su pridonijele globalnoj raspravi o odnosu između ljudi i životinja: Bijeli očnjak, Zov divljine (Jack London), Moby Dick (Herman Melville), Crni ljepotan (Anna Sewell), a tu su i suvremeniji naslovi: Pijev život (Yann Martel), Umijeće utrkivanja na kiši (Garth Stein), Marley i ja (John Grogan), Smisao života jednoga psa (W. Bruce Cameron), Fantastični mačak Bob (James Bowen)… Prisjećamo se i značajnijih djela iz domaćeg kulturnog kruga, poput čuvene Ježeve kućice (Branko Ćopić), ali i naslova iz hrvatske književnosti u kojima životinje zauzimaju istaknuto mjesto: Bijeli jelen (Vladimir Nazor), Mačak Džingiskan i Miki Trasi (Vesna Parun), Pirgo (Anđelka Martić), Divlji konj (Božidar Prosenjak)… Niz nastavite sami.