presko鑙 na sadr綼j

Osnovna 筴ola Ivana Kukuljevi鎍 Beli规e

Login

U菼MO ZAJEDNO

Prilo緀ni dokumenti:
Ucimo zajedno.pdf

GRAD BELI┢E

http://www.belisce.hr/

 

 

Kalendar
« Travanj 2018 »
Po Ut Sr Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani doga餫ji

Tra緄lica
E lektire

Online enciklopedija

Povijest

     Povijest škole u Beliš鎢 usko je povezana uz razvoj tvrtke i mjesta. Obitelj Gutmann je kupila hrastove šume, napravila tvornicu i dovela radnu snagu iz Ma餫rske, Austrije, Italije i 萫ške te stvorila uvjete za 緄vot u blizini tvornice.  Usporedo s naseljavanjem Beliš鎍 rasla je i potreba za osnivanjem škole. Osnivala su se i razna kulturna udru緀nja, knji緉ice i domovi za radnike koji su usko povezani s obitelji Gutmann.

   Obiteljska tvrtka Gutmann proradila je 1884. godine. Uz pilanu, osniva se vatrogasno društvo, škola i pošta. Gradi se pruga te se tvornica uskoro proširuje i grade se poslovne i stambene zgrade. Prvi stanovnici Beliš鎍 bili su iz okolnih mjesta i Like, a zatim iz svih dijelova Austro-Ugarske (Ma餫ri, Nijemci i 萫si).

   Ve 1886. godine osniva se i škola.  Nastava se odr綼vala u stambenoj zgradi i imala je 61 u鑕nika u prvoj školskoj godini, a u drugoj 70. Prva u鑙teljica bila je Jelena pl. Czompo.  Broj u鑕nika je rastao iz godine u godinu te je 1908. godine tvrtka Gutmann sagradila školsku zgradu.  U novu školsku zgradu s tri u鑙onice uselilo se 77 u鑕nika.  Za deset godina taj se broj udvostru鑙o, a 1920. godine bio je ve鎖 od 300.

   1946. godine prelazi se na sedmogodišnje školovanje. Škola se dogra饀je i proširuje, a broj u鑕nika se pove鎍va. 1953. godine škola je imala 516 u鑕nika u 11 odjeljenja. Od 1954. Godina škola postaje osmogodišnja. 1964. godine školu je polazilo 1162 u鑕nika u 30 odjeljenja. Monta緉a zgrada izgra餰na je 1963. godine i imala je 4 u鑙onice i knji緉icu.

   1967. godine mještani izlaze na referendum i odlu鑥ju se na samodoprinos za novu školsku zgradu. Ve sljede鎒 godine u鑕nici se sele u novu školsku zgradu.  Škola je imala 23 u鑙onice, knji緉icu i slu綽ene prostorije.  Nastava tjelesnog odgoja se odr綼vala u prostoru Doma kulture.

   1970. godine pokrenuta je i izgradnja nastavno- športske dvorane. Poznati hrvatski pedagog Pero Šimleša otvorio je dvoranu 1975. godine.

   Osim u Beliš鎢, škole su osnovane i u okolnim selima. Škola u Veliškovcima osnovana je 1842. godine.  Školski odbor osnovao je u鑙telj Petar Kralj koji je došao 1875. godine. Veliškovci su bili poznati po tome što je uz hrvatsko stanovništvo u selu nastanili i Njemci pa se 1931. godine otvorilo jedno odjeljenje njema鑛e škole sa 20 polaznika. U鑙teljica u tom odjeljenju se zvala Marija Udier.

   Godine 1940. Sagra餰na je škola u Gatu. Škola prestaje raditi 1976. godine, a u鑕nici polaze školu u Veliškovcima.

   Škola u Vinogradcima je sagra餰na 1931. godine.  Prva u鑙teljica bila je Bernarda 萢vad緄ja.

   1906. godine postojala je i škola u Bistrincima. Prvi u鑙telj bio je Ivo Dvor綼k. Škola je prestala s radom 1947. godine , a u鑕nici su preba鑕ni u Beliš鎒.

   U povijesti naše škole nekoliko je u鑕nika postiglo izuzetne rezultate u znanosti, umjetnosti i sportu. Sigmund Romberg (1887.-1951.) bio je svjetski poznati kompozitor. Skladao je preko 70 opereta, mjuzikla i revija. Josip Hamm (1905.-1986.) bio je priznati znanstvenik na polju lingvistike te priznati 鑜an JAZU. Vladimir Beck-Matkovi (1915.-2005.) bio je istaknuti znanstvenik na polju suvremene telekomunikacijske discipline te istaknutu 鑜an JAZU. Tibor Karpaty (1921.-2002.) bio je tako餰r istaknuti znanstvenik na podru鑚u ekonomije te dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Matija Ljubek (1953.-2000.) bio je uspješan sportaš kanuist te osvojio brojne medalje na Olimpijskim igrama. Pavica Galoševi (1955.) bila je dr綼vna prvakinja u kuglanju.  Damir Fu鑛ar (1957.) bio je 鑕tverostruki prvak svijeta u kuglanju. Ivan Šabjan (1961.) bio je svjetski prvak u kajakaštvu.

    Danas u鑕nici poha餫ju školu u 鑕tvrtoj zgradi od postanka mjesta i zajedno s nastavno-športskom dvoranom pru綼 im dobre uvjete za rad. Kroz 鑙tavo vrijeme rezultati rada su bili odli鑞i, a posebno zadnjih dvadesetak godina.

 Izvor: Zbornik 3, Grad Beliš鎒, 2009.

Pripremila: Marija Ajdukovi




presko鑙 na navigaciju